Naslovna     Kalendar     Adresar     Linkovi     

Početna » HKC Summer Hill » Povijest

Povijest


Prvi Hrvatski Katolički Centar u Sydneyu



Pogled na crkvu s ulice
 

 U toku godine 1949./50. iz raznih izbjegličkih logora Austrije i Italije stizali su Hrvati u potrazi slobode i mira. U Australiji su se snovi ispunili, pa tako dolazi prvo do društvenog organiziranja Hrvata na području Sydneya. Ovi Hrvati su se nastanili u užem gradskom predgrađu zvanom Surry Hills, gdje se je smjestila i australska katolička crkva Sv. Petra, a gdje su Hrvati imali prve društvene funkcije i organizirali se za prvi javni vjerski nastup, Euharistijski kongres.

U to vrijeme nismo imali hrvatskog svećenika, već su Hrvate predvodili slovenski fratri. Australsko Hrvatsko Društvo koje je formirano na 4. veljaču 1951. u australskoj katoličkoj crkvi Svete Obitelji u predgrađu Maroubra Junction, osjetilo je potrebu jednog hrvatskog svećenika. Prvi potezi su bili učinjeni kada se je Odbor društva povezao s Katoličkim uredom za emigraciju, preko vlč. Eris Tierneya. Jedno kratko vrijeme boravili su u Sydneyu vlč. Mato Štetić, a zatim vlč. Ivan Mihalic.

No tek dolaskom fra Roka Romca, koji je stigao iz Bolivije, oživjela je hrvatska katolička zajednica. Njegovo krsno ime bilo je Stjepan a redovničko Osvald Toth Debeljak.

Jedno vrijeme je australska crkva u Surry Hillsu ispunjavala sve potrebe, a i Hrvatski Dom se je nalazio u blizini crkve. Fra Rok Romac poveo je akciju za kupnju crkve, te uz pomoć vjerske ustanove i hrvatske zajednice dolazi do kupnje crkve u Summer Hillu. Jedno vrijeme na izlazu iz crkvene lađe stajala je jedna drvena ploča na kojoj su bila upisana imena prvih Hrvata darovatelja za otkup crkve. Ova ploča je misteriozno nestala. Hrvati su uplatili preko deset tisuća dolara.

Fra Rok Romac bio je izvanredna osoba. Njegovom zaslugom i zauzimanjem udareni su čvrsti temelji hrvatske katoličke zajednice u Sydneyu pa i dalje. Živio je u franjevačkom samostanu u Waverly, ali je redovito obilazio tadašnju hrvatsku katolički zajednicu. Njegova knjiga, zapravo mapa grada Sydneya u koju je upisivao imena i adrese svojih vjernika bivala je svakim danom sve to veća. Jednoga dana se odvažio i kupio je posebnu, podebelu knjigu, u koju su bili uvedeni svi vjernici, kako oni koji dolaze u crkvu tako i oni koji su godišnjaci, kako je znao kazati.

Sada se njegova "župa" protezala do Newcastla i dalje na sjeveru, na jugu sve do glavnog grada Canberre, i na zapadu do Bathursta. Neumorno je putovao i obilazio hrvatske obitelji, i tražio crkvu za svoju hrvatsku katoličku zajednicu.

U knjizi "Franjevci među Hrvatima u Sydneyu" piše: Za sydneyske dušobrižnike, fra Roka Romca i fra Lamberta Ivančića, ideja o vlastitom mjestu bogoslužja, o svojevrsnoj središnjici, čak svetištu, bila je misao pratilja kroz godine i njezino ostvarenje ocijenili su kao "rješenje … dugogodišnjem i mukotrpnom radu".

 

Unutrašnjost crkve

 

  Prema pisanju lista  "Hrvatski dom", lipanj 1969. vlasnici te crkve bili su tzv. kongregacionisti, a cijena je bila 40 tisuća dolara. Crkva je bilo uknjižena u vlasništvo Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu. Hrvatska Katolička Crkva Sv.Antuna u Summer Hillu posvećena je na čast sv. Antuna Padovanskog na 15. prosinca 1968. od sydneyskog kardinala Normana Gilroya. Bila je to neopisiva svečanost i ujedno javno priznanje svima koji su učestvovali u toj akciji.

Pokraj crkve nalazila se je jedna stara zgrada gdje su stanovali naši franjevci. Nezdravi miris ove stare zgrade osjećao se i u crkvenom dvorištu. Konačno, zgrada se ruši, i izgrađuje se primjeran stan ne samo za domaće fratre, već i za one koji bi kasnije dolazili u posjet franjevcima.

 

 

pogled na fratarsku kuću

   Dolaskom novog vala hrvatskih emigranata, franjevci su istraživali mogućnost širenja na nova područja na širokom i prostranom zapadu. No prije toga mora se napisati nekoliko riječi o dvije druge akcije. Naime, sydneyska nadbiskupija je ponudila fra Roku na raspolaganje jednu zgradu u Queen Street, Woollahra, u elitnom dijelu grada Sydneya. Tu je otvoren Dom za samce, kao i za one koji su bili novodošli u Australiju a nisu imali smještaj. Narod je zgradu nazvao "Dom Svete Klare", ali je pravo ime bilo Dom bl. Katarine Kosače. Kasnije su Hrvatske časne sestre trebale useliti u ovu zgradu no to se nije ostvarilo, i nadbiskupija je preuzela zgradu.

Drugi potez bio je izgradnja svetišta u mjestu Tumbi Umbi nedaleko Gosforda. Tu je trebao biti izgrađen Dom hrvatske djece kardinala Alojzija Stepinca. Krenulo se radom, kupljena su zvona (koja se sada nalaze ispred crkve Hrvatskog Velikog Zavjeta u Blacktownu), no akcija se nikada nije dovršila.

Fra Rok Romac, dakle Hrvatski Katolički Centar Sv. Antuna u Summer Hillu izdavao je mjesečnik "Dom". U tom glasilu fra Rok je svoje stado izgrađivao, savjetovao, kritizirao, grdio, ali i pohvalio. Kada je bila otvorena prva Hrvatska škola u prostorijama Hrvatskog Doma u Buckingham Street, Surry Hills (1965.), fra Rok je istu blagoslovio i bio je od pomoći tadašnjim učiteljima.

Dakle Hrvatski Katolički Centar u Summer Hillu odigrao je svoju povijesnu ulogu ne samo u radu i djelovanju katoličke zajednice, već i svekolike hrvatske zajednice. Nasljednici fra Roka Romca su sačuvali sve do dana današnjega, kolovoza 2008. uspješno djelovanje Centra. Opća svjetska svečanost pod nazivom "Svjetskog Dana mladih" i dolazak pape Benedikta XVI. u Australiju, te više stotina hodočasnika iz svih krajeva gdje žive Hrvati, bila je kruna slavlja gdje su Franjevci Sydneya, uz svekoliku pomoć Hrvata i hrvatskih rodoljubnih ustanova, udomili, pozdravili, počastili i s ponosom ispratili hodočasnike svojim matičnim domovima.

Dakle, Hrvatski Katolički Centar Sv. Antuna u Summer Hillu, bio je ne samo učesnik u toj svečanosti, već kroz organiziranu Hrvatsku katoličku mladež bio je neizbrisivi lanac djelovanja na ovim prostorima.

U Summer Hillu djelovali su sljedeći fratri, pokraj fra Roka Romca i fra Lamberta Ivančića, fra Vlado Klement Novak, fra Toni Mutnik, fra Gracijan Biršić, fra Euzebije Mak, fra Josip Švenda, fra Marijan Glamočak, fra Daroslav Miklaušić, fra Vinko Švogor, fra Mijo Hrmat, fra Franjo Jurinec, fra Tonio Vučemilović. Danas (2008.) u Summer Hillu djeluju: fra Vlado Novak i fra Smiljan Berišić.


Priredio Fabijan Lovoković (djelomično prepisano iz knjige u pripremi pod naslovom "Hrvatske zajednice u Australiji – nastojanja i postignuća").

 

 

 

 

 

 

Anketa

Molim se dragom Bogu:

Svaki dan više puta!
Jedanput u tjednu!
Ponekad samo!
Nikad!

Obavijesti
Izrada web stranica i programiranje: logIT